Pat Kane: E tatau ona tatou talanoa pea e uiga i afi afi a Ausetalia

O afi e le'i tupu muamua i Ausetalia o lo'o ta'ua o se fa'ata'ita'iga o le fa'aletonu o le tau ua amata nei

E foliga mai o se taimi mataʻina lea mo le tele o tagata Ausetalia aʻo latou taufetuli mai lo latou teritori - o se fanua tele e pei o le Iunaite Setete - o loʻo ufitia i afi e leʻi tupu muamua.

O se vitio o loʻo faia taʻamilosaga o loʻo faʻaalia ai se magpie Ausetalia, o loʻo nofo i luga o le pa paʻepaʻe paʻepaʻe i Newcastle, New South Wales.E iloga le manulele, e alofagia fo'i, mo le fa'ata'ita'iina o leo e masani ona fa'afeiloa'i i ona pitonu'u.

O lana pese maualuga?O le tele o ituaiga fa'alogona o le afi afi - na'o mea uma na fa'alogo i ai le meaola i nai vaiaso talu ai.

O le inferno a Ausetalia o loʻo taʻua saʻo e fai ma faʻataʻitaʻiga o le paʻu o le tau ua amata, aua le afaina le faʻaitiitia (o le tausaga sili ona vevela ma sili ona susu i faamaumauga, ma mo Ausetalia, o loʻo fai mai se mea).

Ou te le iloa pe fa'afefea au feso'ota'iga ma aiga, uo ma au uo i lalo ifo.Ae o aʻu lava fesoʻotaʻiga ua matua faʻanoanoa e uiga io latou aafiaga i aso uma.

O le fa'a'i laia, o le lagi mata'utia e susulu, o le motusia o le eletise, o le faaletonu o felauaiga.Le lata mai misi e pei o puipui o le mumū o loʻo tafe atu i tua atu o latou faʻalavelave.O le faʻafefe o le au faipule - ma le avanoa latou te galulue ai ma le faʻamaoni o le "Buckley's ae leai se mea", e pei ona latou fai mai ai.

Aua e te mafaufau mo sina taimi, peitaʻi, o loʻo latou tetete i le tulimanu, faʻatali ma le matamuli eco-apocalypse.E fia iloa le faitau i tala a tagata Ausetalia i aso uma e uiga i le puipuia o latou fale i le togavao mai puipui o le afi i luga o laau.O se tasi o vaega o latou vulu e mautinoa lava e uiga i le faʻaalia o le maufetuunaʻi o Ocker.

Latou te fai atu ia te oe, ma le vaivai, latou te feagai i taimi uma ma afi vao.Ma pe fa'apefea ona atina'e e o latou aiga ma nu'u le tele o tomai fa'aola.E fa'apipi'i fo'i fa'asusu i taualuga;fa'ato'aina nofoaga e le mu mu;e fa'aoso afi e fa'amautu ai le mamafa o le vai.O polokalame e ta'ua o le “Fires Near Us” e aumai ai fa'amatalaga fa'a-taimi e uiga i le nofoaga o lo'o ta'amilo ai afi.

Ou te faalogo foi i le ofoofogia o palanikeke afi puipuia, e faia i le fulufulu mamoe mama ma le afi, lea (latou te faamautinoa mai ia te aʻu) e mafai ona fesoasoani i soo se tagatanuu e ola i le 1000 ° C inferno e pasi i luga mo le 20-40 minute.

Ae o lenei vaitau o le afi o le vao e taufaafefe e oo lava i le sili ona mataʻutia ma le faʻafefe o Ausetalia faʻaonaponei.E pei ona faʻaalia i ata, o le tele o vaega o le atunuʻu o loʻo mumu le tasi i le isi - o se vaega e pei o Peleseuma ua susunuina nei.O le tele o le sasao o le mu ua lafo ai se lanu lanu moli i luga o le megalopolis e taʻua o Sini.

O tagata o lenei laumua o le lalolagi ua uma ona faia a latou faʻatusatusaga leaga.P2 (o lona uiga o fasi efuefu e fa'aoso ai le kanesa, nai micromillimeters le umi) e fa'afefe ai le ea o ona auala.O loʻo i ai se faʻaletonu tele o matapulepule manava P2 (e le faʻamaufaʻailogaina i luga o foliga, e faigata lava ona galue).O lo'o fa'amoemoe le au Sydneysider e fa'atupu le ma'i emphysema ma le kanesa o le mama i le isi 10-30 tausaga o lumana'i ona o le mu.

"O le mea moni lava o ata uma o seoli ua faia moni ... o le lumanaʻi dystopian e masani ona valoia i tala faʻasaienisi," o le tala lea a se tasi o aʻu fesoʻotaʻiga Oz.

Ma e ui e le o maualuga le numera o tagata maliliu i le taimi nei, o le numera o manu e toetoe lava a le mafai ona malamalama i ai.E tusa ma le afa piliona manu ua maliliu i le taimi nei, faatasi ai ma koalas e matua le lava saunia e sosola ese mai nei afi matautia ma le matautia.

A o tatou matamata atu i timuga e to'a malie mai i o tatou faamalama Sikotilani, i tafatafa o le lau mafolafola ma ana puletini tala fou e lanu moli, atonu e faigofie ia i tatou ona faafetai lemu atu ia tatou fetu laki mo lo tatou tulaga masani o le pala.

Ae o Ausetalia o se vaega o lo tatou faʻaonaponei.O se mea e faate'ia ai le va'ai atu i tagata o lo'o tautevateva i luga o matafaga lanu okeri a'o fa'aumatia e le afi o latou fale, mea e ola ai ma taulaga o lo'o siomia ai i latou.

O a ni mea fa'alavelave e o'o mai ia i tatou, i Sikotilani susū, a'o fa'amafanafana pea le paneta?Nai lo o se puipui o le afi, e foliga mai o na tagata sulufaʻi o loʻo tao ese mai o latou atunuʻu - o lo tatou le faʻalogo i Sisifo e uiga i a tatou kaponi e faʻaleagaina ai lo latou gafatia i totonu o aiga.Pe ua tatou sauni ma naunau e tauave a tatou matafaioi, mo se taunuuga ua tatou maua?

O le suʻesuʻeina o le tulaga o Ausetalia e faʻamalamalamaina atili ai le mea e ono aʻafia ai le mataʻutia o a tatou faiga faʻapolokiki o le tau.

O le palemia o Ausetalia, Scott Morrison, na filifilia e le masini faʻaupuga e tasi na tuʻuina atu ia Johnson lona ofisa, ma le Tories lo latou toʻatele.O Morrison e alofa tele i le gaosiga o suauʻu faʻatoʻaga lea na ia faʻapipiʻiina ai se faaputuga koale i totonu o le potu fono a Canberra ("aua e te fefe i ai", na ia tali atu ai).

I le fonotaga talu ai nei COP25 o le tau, na taʻusalaina ai Ausetalia e le tele o setete auai mo le taumafai e fetuunai ma faʻamaluluina le aʻafiaga o quota fefaʻatauaʻiga carbon.Morrison - o le e matua le fiafia e uiga i le afi o le vao na ia alu ai i se tafaoga faaleaiga i Hawaii i lo latou maualuga - o se ituaiga masani a Ausetalia triangulator faaupufai (ioe, na latou fatuina le faiga).

“Matou te mananaʻo e lavea a matou tau o le tau, ae matou te le manaʻo e aʻafia galuega a Ausetalia masani - matou te faia se tulaga faʻapitoa," o se tasi lea o ana tali talu ai nei.

O le a talia e le Malo o Westminster i le taimi nei le tulaga tutusa i le ogatotonu o le auala e pei o Morrison i le isi 12 masina, i lana solo i le isi fonotaga a le COP i Glasgow?Ioe, mo lena tulaga, o le a le tulaga o le a faia e le malo Sikotilani, pe afai o le suauu-mo-malosi gaosiga o loʻo avea pea ma vaega o le indy prospectus?

O vaisu fa'asolosolo a malo o Ausetalia i suau'u fa'ato'aga e tele naua fa'atau pisinisi.O Saina e iai se sootaga vavalalata ma Ausetalia - o le atunuu laki e maua ai le malosi sili i le uʻamea ma le koale i fefaʻatauaiga e $120 piliona i le tausaga.

Ae afai e iai se atunu'u e mafai ona avea ma malosiaga fa'aola, fa'atumauina-malosi, e tatau lava o Ausetalia.O le mea moni, i luga o le la e gaosia watts-per-capita faavae, ia Iulai 2019 sa lona lua Ausetalia i le lalolagi (459 wpc) i Siamani (548 wpc).

O lo'o iai popolega fa'atatau e uiga i le fa'aopoopoina o le mu o paneta o le la, ma le malosi pa'u o ma'a, i le olaga o le togavao.Ae o le mea sili mo le tautuaina o taulaga tetele, o faatoaga a le la e mafai ona fuafuaina, puipuia ma mafai.

O le mea moni, o le atoaga o puna'oa gafataulimaina - geothermal, luga ma fafo matagi, tai - o lo'o avanoa mo lenei atunu'u laki.So'o se mea e mafai ona fa'aogaina i nofoaga e fa'amu koale, e le talitonuina, o lo'o maua pea le mamafa o le gaosiga o le malosi a Ausetalia.(O le pipii atu o le Palemia Morrison i le pito o le vaega o le maina e na o le faʻalauteleina o le valea).

Ma e pei o se alaga mamao, o le leo o uluai tagata o Ausetalia - oe na tausia lelei le fanua mo le faitau sefulu afe o tausaga - e mafai ona lagona i nisi taimi i le lotolotoi o le vevesi o faiga faaupufai.

Bill Gammage's The Biggest Estate On Earth, ma Bruce Pascoe's Dark Emu, o tusi ia e matua fa'asalaina ai le tala fa'asolopito o Ausetalia o se togavao e le'i fa'ato'aina e feoa'i e tagata tuli manu, ona fa'atupuina lea e tagata i Sisifo.

Ma o le faʻamaoniga o le auala na faʻaaogaina ai e tagata o le atunuʻu le "laau afi", poʻo le susunuina o fuafuaga.Na latou fafao laau i luga o fanua matitiva, ma faia le fanua lelei e avea ma mutia e tosina ai taaloga: o se "mosaic of mu", e pei ona taʻua e Pascoe.Ma o na laau na totoe sa le faatagaina e mafiafia o latou ogalaau mu, pe faʻapipiʻi faʻatasi o latou laulaau.

O le lu'itauina atoa o fa'aituau uma, o su'esu'ega a Pascoe ma Gammage o lo'o fa'aalia ai laufanua fa'anatura fa'anatura sa sili atu ona fa'atonutonuina, e to'aitiiti ma sili atu ona lelei le tausiga, nai lo le taimi nei - lea e oso a'e ai le afi mai lea pale i lea pale.

E pei ona taʻua e se vaega i luga o le upega tafaʻilagi a le ABC: “Atonu e iai ni aogā tetele mai le toe aʻoaʻoina e Ausetalia o tomai afi a tagata anamua.O le fesili o loʻo tumau pea pe ua lava le matua a Ausetalia e faʻatagaina ai."

E foliga mai e le faapena i le taimi nei (ma o faiga faʻapolokiki e le matua naʻo Ausetalia).O lo'o fa'amoemoe a'u paaga i Sini e tatau ona sau le ta'ita'i o le tau mai fafo atu o sosaiete lautele, pe a fua i le loloto o le fa'aletonu o le pulega fou.E iai se mea e masani ai?

Ae e tatau ona tatou vaʻavaʻai ma le mataʻutia i le paʻu o Ausetalia.E ese mai i le ata mata'utia ma le fiafia o tagata tafafao maimoa na matua faalauiloaina e Kylie Minogue i luga o faasalalauga faaagafesootai, o Ausetalia o se taligalu mo nisi o tatou lava faafitauli tuufaatasi.

O lenei upegatafa'ilagi ma nusipepa o lo'o mulimulita'i i le Tuto'atasi Press Standards Organisation's Editors' Code of Practice.Afai e iai sau fa'aseā e uiga i mataupu fa'atonu e fa'atatau i le le sa'o po'o le fa'alavelave, fa'amolemole fa'afeso'ota'i le faatonu iinei.Afai e te le fiafia i le tali e mafai ona e faʻafesoʻotaʻi le IPSO iinei

©Copyright 2001-2020.O lenei saite o se vaega o le su'esu'eina o nusipepa a le Newsquest.O se Kamupani Gannett.Lolomiina mai ona ofisa i le 200 Renfield Street Glasgow ma lolomi i Sikotilani e Newsquest (Herald & Times) o se vaega o le Newsquest Media Group Ltd, faamauina i Egelani & Uelese ma le numera 01676637 i Loudwater Mill, Station Road, High Wycombe HP10 9TY – a Gannett kamupani.


Taimi meli: Ian-06-2020
WhatsApp Online Chat!